Ose i stršljeni pripadaju porodici osa. Korisni su kukci u ekosustavu jer sudjeluju u regulaciji nekih drugih štetnih vrsta kukaca kojima prehranjuju svoje ličinke, ali grade gnijezda u neposrednoj blizini čovjeka i u slučaju nekontrolirane najezde mogu ugroziti zdravlje ljudi pa postoji javnozdravstvena važnost osiguranja određenih mjera zaštite i kontrole njihove populacije. Ubodi osa i stršljena su bolni, no opasni samo za alergičare kod kojih se može razviti anafilaktički šok, zbog čega je potrebno potražiti liječnićku pomoć.
Sezona osa i stršljena nastupa krajem kolovoza i početkom rujna. U praksi najčešće susrećemo njemačku ili europsku osu, galsku osu i ljutog stršljena.
To su vrste koje žive u društvenim zajednicama s podjelom rada. Osinjak u prolječe osniva ženka koja je prezimila. Tijekom ljeta javljaju se samo radilice koje grade i proširuju osinjak i hrane ličinke, a u jesen se pojave ženke i mužjaci koji se pare. Mužjaci brzo uginu, kao i radilice, a samo oplođene ženke prežive ispod kamenja i mahovine te sljedeće godine osnivaju nove zadruge. Odrasle jedinke se hrane biljnim sokovima (slatkim, fermentiranim, umjetnim, prirodnim i dr.) pa mogu u voćnjacima napraviti značajne štete jer nagrizaju zrele, slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća od koje uzimaju materijal za svoja gnijezda. Neadekvatno zbrinuta ambalaža od raznih napitaka, prezrelo voće, oštećena stabla i grmovi (hrast i jorgovan omiljeno su mjesto okupljanja stršljena) neodoljivo privlači ove kukce.
Gnijezda grade na zaštićenim mjestima, u šupljinama i rupama pod zemljom, u šupljim deblima, šupljim fasadnim prostorima, na granama stabala, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada, ventilacijskim sustavima itd.
Galsku osu ima gotovo svaki tavan, grade gnijezda veličine dlana.
Njemačka osa i ljuti stršljen grade višekatna gnijezda obložena papirnatom membranom.
Promjer osinjeg gnijezda je 10-30 cm, a gnijezda stršljena 35-60 cm, sa nekoliko katova vodoravno postavljenih saća.
Ose i stršljeni, kada je to potrebno, uništavaju se aktivno i pasivno. Aktivno uništavanje se provodi kada je poznata točna lokacija gnijezda i ako je gnijezdo dostupno ono se uništava polaganim prskanjem insekticidom te naknadnim mehaničkim uništavanjem. Ukoliko je mjesto gniježđenja nepoznato ili nedostupno tada se preporuča pasivno uništavanje osa i stršljena pomoću klopki s mamcima.