SEZONA JE KOLINJA I MESO VAŠIH SVINJA POTREBNO JE PREGLEDATI NA TRIHINELOZU
Pregled mesa na Trichinella spp.
Za potrebe ove dijagnostike koristimo metodu “umjetne probave”. Postupkom se simulira probava uzorka u želucu te se nakon završene probave sadržaj sedimentira te sediment pregledava mikroskopski.
UZIMANJE UZORAKA
Nakon klanja sa svake polovice svinje uzima se uzorak ošita s određenog mjesta (crura diaphragmatis) i to s područja gdje mišićni dio prelazi u tetivasti. Uzima se uzorak veličine oraha. U uvjetima klanja za vlastite potrebe uzorke donose fizičke osobe što često uzrokuje probleme jer uzorkovanje nije provedeno na ispravan, stručan način. Uputa je da se uzme cijela dijafragma/ošit, a u laboratoriju se pravilnim pristupom izuzima dio za pretragu.
TRIHINELOZA
Tijek bolesti i moguće komplikacije
Bolest traje nekoliko mjeseci, a smatra se da ozdravljenje nastupa prestankom svih simptoma bolesti i mogućih komplikacija. Komplikacije su posljedica migracije ličinke što može rezultirati ozbiljnim oštećenjima tkiva, osobito kada ličinke migriraju u srce i mozak. Kardiovaskularne promjene najčešće su povezane s teškim i umjereno teškim oblikom trihineloze, a manifestiraju se u vidu tahikardije i promjena u elektrokardiogramu. Kod kroničnih srčanih bolesnika može izazvati i smrt. Neurološke promjene se najčešće manifestiraju u vidu glavobolja ili znakovima meningitisa. Srčane i neurološke komplikacije mogu se pojaviti u razdoblju od trećeg do šestog tjedna.
Infekcijska doza i klinička slika bolesti
Smatra se da invazijska doza dostatna da izazove klinički manifestnu trihinelozu iznosi od 70 do 150 ličinki. Klinička slika može se po jačini simptoma podijeliti na: tešku, umjereno tešku i blagu. Klinički simptomi koji se najčešće pojavljuju u čovjeka su opća slabost, groznica s temperaturom 39 – 40ºC kroz 8 – 10 dana, gastrointestinalni simptomi (proljev i abdominalna bol), zatim bol u mišićima, glavobolja, edem lica te eozinofilija. Simptomi se obično pojavljuju od 8 do 15 dana nakon konzumiranja invadiranog mesa, odnosno u razdoblju do 4 tjedna ukoliko se radi o blagom obliku. Jedino su eozinofilija i povećana razina mišićnih enzima (CPK i LDH) u krvi siguran znak bolesti.
Rizična populacija
Rizičnu populaciju predstavljaju svi oni koji jedu nepregledano meso, posebice ukoliko se konzumira sirovo ili nedovoljno termički obrađeno.
Rizična hrana
Glavni rizik za pojavu bolesti je konzumacija sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa svinja, konja, medvjeda i divljači, ukoliko uzorci mišića ovih životinja nisu pregledani standardnim dijagnostičkim metodama (umjetnom probavom). Posebnu opasnost predstavljaju kobasice i proizvodi od miješanog mljevenog mesa kao i suhomesnati proizvodi kod kojih nije sigurno porijeklo pa tako ni da li su valjano pregledani.
BUDIMO ODGOVORNI I PREGLEDAJMO MESO NAŠIH SVINJA
